Univerzitet u Sarajevu – Građevinski fakultet (UNSA – GF) je, nakon dugotrajne pripreme, od 20. 12. 2022. godine postao bogatiji za izuzetno vrijednu tematsku izložbu – “Geodetsko naslijeđe Bosne i Hercegovine”. Stalna postavka izložbe obuhvata vremensko razdoblje od sredine 19. do kraja 20. vijeka i kroz veliki broj eksponata grupisanih po cjelinama (geodetski instrumenti, mjerni pribor, uredska oprema, kartografski i drugi geodetski dokumenti), pruža informacije o razvoju geodezije u Bosni i Hercegovini. Izložba je smještena u holu Odsjeka za geodeziju i geoinformatiku, a njome je predstavljena i afirmisana duga i bogata geodetska tradicija naše zemlje i naglašena značajna uloga geodetske struke u razvoju privrede i društva u cjelini.
Namjera osnivanja geodetskog muzeja BiH rodila se prije više od 30 godina, tj. vezana je za odluku Saveza geodetskih inženjera i geometara BiH o imenovanju Odbora za formiranje spomenutog muzeja, na čelu s prof. dr. Abdulahom Muminagićem. Nažalost, ubrzo nakon toga započinju ratna dešavanja u BiH te je ideja o geodetskom muzeju mirovala sve do 2020. godine. Inicijativa za početak aktivnosti na pripremi muzejske postavke tada je potekla od profesora Dušana Kogoja sa Fakulteta za građevinarstvo i geodeziju Univerziteta u Ljubljani (FGG UL), autora stalne izložbe geodetskih instrumenata postavljene na tom fakultetu, za koju je dobio Valvazorovu nagradu Slovenskog muzejskog društva. S tim u vezi je na UNSA – GF izrađen završni rad II ciklusa studija geodezije i geoinformatike „Geodetska mjerna tehnika: historijat i trendovi razvoja“, autorice Adne Mujagić, gdje su katalogizirani geodetski mjerni instrumenti Građevinskog fakulteta u Sarajevu. Prof. dr. Kogoj pružao je konstantnu pomoć i podršku nastanku geodetske izložbe u BiH, a zahvaljujući njemu je omogućeno provođenje sveobuhvatnog projekta profesionalne restauracije znatnog broja instrumenata iz kolekcije Građevinskog fakulteta. Opsežne i veoma složene konzervatorsko-restauratorske zahvate obavio je Rudi Vidic iz Slovenije, koji se tokom tridesetogodišnje službe u tvornici Kern u Švicarskoj, uz redovni posao, specijalizovao za restauraciju starih mjernih instrumenata. Nakon što je sav materijal za izložbu izdvojen, konzerviran i restauriran, postavka je osmišljena i sistematski uređena od strane Nedima Tune i Jusufa Topoljaka, uz pomoć Muamera Đidelije, Nedima Kule i Adisa Hamzića (svi sa UNSA – GF). Trebalo je uložiti mnogo truda i vremena prije nego je svaki pojedinačni eksponat našao trajno mjesto u izložbenim vitrinama. Sve te delikatne aktivnosti obavljane su s mnoštvom entuzijazma, potpuno volonterski i s ličnim finansijskim sredstvima, unatoč velikim redovnim poslovnim i porodičnim obavezama.
Najznačajniji dio postavke predstavljaju geodetski instrumenti, oprema i pribor, prikupljeni tokom više od 70 godina postojanja Građevinskog fakultetu u Sarajevu, tačnije u okviru njegovog Geodetskog kabineta, potom Katedre za geodeziju i naposljetku Odsjeka za geodeziju (i geoinformatiku). Većina instrumenata iz geodetske zbirke je Fakultetu vremenom donirana od strane različitih javnih i privatnih subjekata. To znači da su instrumenti, prije nego su korišteni u nastavne svrhe, upotrebljavani širom BiH na poslovima geodetskog premjera zemljišta, održavanja katastarskog operata, gradnje objekata i najrazličitijih zahvata u prostoru. Za ovu izložbenu postavku, odabrano je 100-tinjak eksponata geodetske instrumentalne tehnike, obzirom da se zbog skromnog raspoloživog prostora nije mogla prezentovati cjelokupna kolekcija koja obuhvata ogroman broj inventarnih jedinica geodetske opreme.
Vjerovatno najzanimljiviji izloženi instrument je mehanički mesingani teodolit kojeg je austrijska tvornica E. Kraft & Sohn proizvela 1879. godine. Postavka sadrži i nivelire proizvedene u 19. stoljeću u pogonima tvornica Starke & Kammerer i Rudolf & August Rost iz Beča, a čiji se durbini mogu iz ležajeva vaditi i prelagati, tj. stavljati u ležajeve tako da objektivna strana dolazi na okularnu i obratno. Izložba obuhvata mnoge važne instrumente, čijim su pojavama označene istinske prekretnice u razvoju geodetske mjerne tehnike. Među njima treba istaći mehanički tahimetar Otto Fennel Söhne, proizveden 1900. godine, koji je prvi u svijetu imao mogućnost optičkog redukovanja koso mjerene dužine na horizont. Prikazan je i čuveni optički teodolit Wild T2, kojem s pravom pripada počasno mjesto među instrumentima koji su obilježili 20. stoljeće. U trenutku svog nastanka bio je to daleko najnapredniji geodetski instrument na svijetu, svojevrstan pokazatelj smjera razvoja budućih instrumenata, a uz to i najduže kontinuirano proizvođeni teodolit u historiji. Izloženi T2 proizveden je 1927. godine i jedan je od najranijih proizvedenih primjeraka tog teodolita (pripada nultoj seriji). Izložba obuhvata i nivelir Ni 2, proizveden u pogonima tvornice Zeiss u Oberkochenu, koji je prvi u svijetu imao kompenzator umjesto libele, tj. vizurna linija instrumenta se automatski horizontisala, a što je znatno izmjenilo razvoj svih budućih nivelira. Postavka obuhvata i važne elektronske instrumente, npr. prvi integrisani elektronski tahimetar s ugrađenim mikroprocesorom Wild Tachymat TC1L, čime je omogućena automatizacija mjernog procesa na osnovu računanja podataka i automatskih provedenih korekcija, potom prvi nivelir koji je omogućio da se automatski očita podjela letve i očitanje digitalno registruje – Wild NA2000, čuveni GPS prijemnik Trimble 4000 SSi, itd.
Izložba sadrži opremu proizvođenu specijalno za potrebe prvog sistematskog geodetskog i katastarskog premjera Bosne i Hercegovine (1880 – 1884), nakon što je zemlja okupirana od strane Austro Ugarske monarhije. Tako npr., prikazan je diopterski lenjir (tzv. gledača) Neuhöfer & Sohn za detaljno snimanje terena grafičkom metodom geodetskim stolom, potom končani planimetar Neuhöfer & Sohn za određivanje površina parcela na katastarskim planovima itd. Treba spomenuti i jedini geodetski instrument koji je razvijen i proizvođen u Bosni i Hercegovini – nivelir tvornice Zrak iz Sarajeva, nastao tokom 1950-ih godina.
Eksponati su opisani na pratećim info tablama gdje su dati njihovi tekstualni opisi i objašnjene glavne odlike i tehničke karakteristike.
Izložbu prate adekvatno odabrane reprodukcije planova, karata, skica, zapisnika mjerenja, i sl. proizašle iz geodetskih nastojanja da se što bolje, tačnije, vjernije i detaljnije invertiraše i kartografski predstavi cjelokupan prostor Bosne i Hercegovine. Prikazana su i svjedočanstva o geodetskom obrazovanju u BiH, od samog početka institucionalnog izučavanja geodezije 1889. godine, kada je u Sarajevu osnovana Tehnička srednja škola. Javnosti je pružena cjelovita slika dinamičkih aktivnosti, razvoja, rada i izvanrednih rezultata obrazovnih ustanova u Sarajevu, koje su uvijek proizvodile veoma kvalitetan geodetski kadar i odigrale izuzetnu ulogu u sveukupnom razvoju bosanskohercegovačke geodezije.
Ostajući dosljedan svojoj društvenoj i kulturnoj funkciji, UNSA – GF je, izlaganjem materijalne geodetske baštine, putem tematske izložbe na poseban i specifičan način javnosti predstavio do sada gotovo nepoznato kulturno blago, nastalo kao rezultat stalnih geodetskih težnji za prikupljanjem kvalitetnih geometrijskih i drugih informacija o prostoru života, kako bi se on što bolje spoznao. Ovom izložbom daje se autentično svjedočanstvo o dugoj prisutnosti geodezije u BiH i bar donekle prikazuje kako su nekada geodeti mjerili i bilježili sve, ili skoro sve, o bosanskohercegovačkom prostoru. Kroz izložbu se željelo pokazati da svijet ne polazi od nas i da su prije nas ovdje živjele i veoma uspješno djelovale mnoge generacije iznimnih i itekako sposobnih geodetskih stručnjaka, što posebno vidimo po njihovim nevjerovatnim rezultatima, a na kojima i dan danas temeljimo naše znanje o prostornim sadržajima.
Ovu stalnu izložbenu postavku ne treba shvatiti kao nešto što je vezano isključivo za Građevinski fakultet UNSA. Ovdje je riječ o zbirci koja pripada cjelokupnoj bosanskohercegovačkoj geodetskoj zajednici, a čija je osnovna svrha upoznavanje s onim što jeste i što je bila geodezija u našoj zemlji. Stoga se pozivaju svi koji posjeduju stare instrumente, karte, planove, fotografije i druge geodetske dokumente da iste stave na raspolaganje Odsjeku za geodeziju i geoinformatiku i na taj način pomognu u kvalitetnom i sadržajnom obogaćivanju ove jedinstvene muzejske zbirke, a kako bi se što bolje od zaborava sačuvala bogata geodetska historija BiH.
UNSA – GF poziva sve zainteresovane, da posjete reprezentativnu izložbenu postavku u prostorijama Odsjeka za geodeziju i geoinformatiku (hodnik na 3. spratu objekta u ulici Stjepana Tomića br. 1) i potpuno besplatno pogledaju zbirku koja predstavlja jedinstven primjer očuvanja tehničke kulturne baštine u Bosni i Hercegovini. Pažljivo osmišljena izložba posjetiocima omogućava da na jednom mjestu udahnu ukupnu bosanskohercegovačku geodetsku tradiciju i istinski dožive svu kulturu i ljepotu geodezije.
FOTOGALERIJA
